Jozefinizam, kao oblik austrijskog , katoličkog prosvjetiteljstva neophodan je za razumijevanje povijesti hrvatskih zemalja u 18. stoljeću. Predmet ima za cilj približiti pojam prosvjetiteljstva i njegovo ostvarivanje unutar Habsburške monarhije gdje tijekom 18. stoljeća pripadaju i hrvatske zemlje. U provođenju prosvjetiteljskih ideja na apsolutistički način istaknuli su se vladari carica i kraljica Marija Terezija, veliki vojvoda Toskane Leopold i car Josip II. po kome je cijelila epoha  dobio ime jozefinizam.  Razumijevanje  jozefinizam kao državnog, društveno- vjerskog  proces neophodno je za shvaćanje moderne države u kasnijim stoljećima.

E. Zöllner, T. Schüssel, Povijest Austrije, Zagreb 1997, 200-219; M. Krulac, “Razdoblje baroka i prosvjetiteljstva”, Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII- XVIII.), ur. I. Golub, 18- 28; M. Valentić, “Geografska i demografska slika Hrvatske u XVII. i XVIII. stoljeću”, Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII- XVIII.), ur. Ivan Golub, 29-42; J. Buturac, “Crkveno pravo za jozefinizma u habsburškim zemljama”, Katolički list, 92 (1941), 11-14; A. Cuvaj, Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1910 (odabrana poglavlja), E. F. Hoško, Josip Pavišević, svjedok jozefinizma u Slavoniji i Podunavlju, Zagreb 2003; D. Kniewald, “Dokinuće zagrebačkog obreda”, Katolički list, 91 (1940) 29, 342-344; F. E. Hoško, Biskup Vrhovac između baroka i liberalizma, Zagreb 2007; J. Kolarić, “Prosvjetiteljstvo i jozefinizam u zagrebačkoj biskupiji”, Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića, Zagreb 1995, 309-316.

F. Mass, Der Frühjosephinismus, Wien 1969; Der Josephinismus, 1-5, Fontes rerum Austriacarum, Wien 1951-1961; W. Schneiders, Das Zeitalter der Aufklärung, München 2001; P. M., Judson, The Habsburg Empire, A New History, Harvard 2016, 13-123; A. Ch. Kors, ed. Ensyclopedia of the Enlightenment, Oxford 2002.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij ( pismeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

 Način stjecanja ocjene:

Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• seminarski rad – 30%
• kolokviji – 50%
• aktivnost na nastavi – 20%